Čapljina: U plastenike uložili i do 22.000 KM

23 Stu 2016
1641 puta
Piše: Dušan Musa | Vecernji.ba Piše: Dušan Musa | Vecernji.ba Foto: Dušan Musa | Vecernji.ba

Milenijski snijeg u veljači 2012. godine ostavio je dubokog traga na proizvodnju u plastenicima i staklenicima na čapljinskom području, a time i cijeloj BiH. Naime, procjene su bile da se u trenutku nepogode čapljinski udio kretao između sedamdeset i osamdeset posto proizvodnje u zatvorenim prostorima, u cijeloj državi.

Nakon rekordnog snijega i velikih šteta koje su službeno procijenjene na 17,3 milijuna konvertibilnih maraka, dio plastenika nikada nije obnovljen. Uz to što proizvođači nisu imali sredstava, u međuvremenu je isplativost proizvodnje postala upitna, pa su posljednjih godina novi plastenici postali prava rijetkost.

Zbog toga je malo iznenađenje bila slika u Gabela Polju gdje smo dvojicu mlađih povrtlara zatekli u izgradnji novih plastenika, što je bio i povod razgovoru.

''Zaista, u posljednje vrijeme rijetko se podižu novi plastenici'', kaže Slaviša Primorac te objašnjava: ''Ja sam uspio kao i još neki iz Gabela Polja. Ima nas dvadesetak, svi imamo evidencijski list za Republiku Hrvatsku, zato sam i krenuo u gradnju novih plastenika. Što se tiče čapljinske veletržnice, na prodaju preko nje ne možeš se osloniti. U Hrvatskoj roba bolje ide, sigurnije je za prodati. Proizvodim salatu, rajčice i paprike. Samo to radim, a prodaja je kako kada. Sve u svemu, ja sam u plusu sve ove godine, samo mi se jedanput ili dvaput dogodilo da nisam uspio prodati robu.

Čapljinska veletržnica je nesigurna, jedan dan ne ide, drugi opet ide, pa mi je Hrvatska draža za plasman. Možeš prodati veću količinu'', ističe ovaj mladi povrtlar te obrazlaže: ''Mi s evidencijskim listovima ne smijemo na njihovu veletržnicu, nego robu možemo plasirati isključivo preko otkupnih centara, Konzuma, Agrosa…

S njima imamo ugovore, za sada je dosta dobro, sigurna je proizvodnja. Da podizanje plastenika nije jeftino, pokazuje i Slavišina računica: ''Ovaj mali plastenik površine oko 300 četvornih metara košta 3000 maraka. Ovaj veliki je puno skuplji, u njega sam uložio 22.000 maraka. Treba novca da bi se danas moglo baviti poljoprivredom. Sve košta, moraš uložiti da bi mogao nešto zaraditi'', kaže Slaviša od kojeg smo doznali da su se manje-više i ostali Gabelopoljci, koji imaju evidencijske listove, orijentirali na nekoliko kultura - salatu, paprike, rajčice, blitvu u zatvorenim prostorima, kao i kupus na otvorenome.

Očito je, dakle, da nije evidencijskog lista, kako odobrenje za prijevoz robe preko granice s Republikom Hrvatskom zove gospodin Primorac, novih plastenika ne bi bilo. Mogućnost plasmana, bolje kazano nemogućnost, postala je limitirajući čimbenik povrtlarstva doline Neretve.

- Email: capljinski.portal@gmail.com

- Mob: +387 63 808 889

- Uvjeti korištenja

- Marketing

O nama

                

Policija 

036 805 106 ; 122

Vatrogasno društvo

036 805 087; 123

Dom zdravlja 

036 808 155; 124

Općina  

036 805 052

036 805 983; Fax